Upoznajte Bitcoin!

Svi se sjećamo krize koja se dogodila 2008. godine. U vrlo kratkom vremenu su cijene nekretnina oštro pale, uništavajući hipoteke, a time su za sobom povukle veliki dio financijskog sektora koji se oslanjao na njihovu vrijednost kao mjeru za izdavanje kredita.

Neovisno o tome što smatramo da su uzroci te krize, neosporno je da su kamatne stope, pomoću središnje banke (FED, ECB, itd.), držane jako dugo na jako niskoj razini. Potpomognuto lakomislenim subvencijama u građevinski sektor koje su omogućile još lakomislenije investicije u nekretnine, a potpomognuto inflacijom američkog dolara, ali i eura, cijene nekretnina su strašno narasle. Naravno, kao i svaki drugi, taj je mjehur morao puknuti. Ostalome smo svjedočili u proteklih nekoliko godina u kojima se mnoge zemlje još uvijek bore kako bi se izvukle iz te recesije.

No nisu samo tržište nekretnina i financijski sektor ti koji su pogođeni državnom intervencijom. Veliki „gubitaši“ su i svi ljudi koji žele štedjeti. Naravno da nema smisla čuvati novac u banci ako Vam kamata na štednju ne pokriva niti inflaciju, koja je u Hrvatskoj u siječnju ove godine bila čak 5%. To znači da vaših 1000 kuna na banci kroz godinu dana vrijedi 5% manje, dakle ono što ste pred godinu dana mogli kupiti za 1000 kuna sada za to trebate izdvojiti 1.050 kuna. Treba primijetiti da je inflacija također kumulativna pa kada se isti primjer primjeni na više godina možemo primijetiti zašto se pod ovakvim sustavom ne isplati štedjeti u valuti koju nameće država.

Također je tu i veliki utjecaj države na regulaciju koja obuhvaća bankarski sektor. Usprkos opće uvriježenog mišljenja da je bankarski sektor „nedovoljno reguliran“ činjenica je da samo u SAD-u su kroz razdoblje od 2000. do 2008. za svaki ukinuti zakon donesena 4 nova. Banke kao posrednici u poslovanju trošak koji nastaje u posredovanju zbog ekscesivne regulacije kompenziraju rastom cijena usluga. Naravno svaka od tih transakcija je pritom i relativno diskretna budući da se bilježi s vašim imenom uz nju. U jeku te krize 2009. godine autor ili skupina autora programera pod pseudonimom Satoshi Nakamoto je stvorilo/la alternativu fiat1 valutama.

Što je Bitcoin?

Bitcoin je decentralizirana digitalna valuta otvorenog koda, bazirana na P2P sustavu, bez središnje vlasti i posrednika o kojima transakcije ovise. Bitcoin se također naziva kriptovalutom jer se oslanja na kriptografiju za osiguravanje transakcija. Spremišta bitcoina nazivaju se adrese. Te adrese kriptografski su generirane, moguće ih je pohraniti na web servisima, osobnim računalima i mobilnim uređajima korisnika, ili zapisane na papiru. Skupina takvih adresa se naziva wallet (novčanik).

Bitcoini se stvaraju u takozvanom procesu rudarenja. Rudari su pojedinci koji koriste specijaliziranu opremu kako bi na tržište plasirali nove bitcoine. No to nije isto kao i trenutna filozofija inflatorne politike neke središnje banke. Mora se zapamtiti da je Bitcoin mreža čiste tehnokracije kojom upravlja algoritam koji osigurava konstantnu stopu inflacije. Što se više rudara pridružuje procesu stvaranja bitcoina to taj proces postaje teži. A još jedna bitna razlika je u činjenici da, za razliku od ostalih valuta, Bitcoin ima svoj maksimalan broj jedinica koje se mogu stvoriti, 21 milijun bitcoina.

Argument o deflaciji valute također nije primjenjiv u ovom primjeru jer je svaki bitcoin djeljiv na milijunti dio, a ako se ikada stvori potreba moguće je i više. Blockchain mreže Bitcoin je dnevnik svih provedenih transakcija na čitavoj mreži ikada. Svaka transakcija je javna i vidljiva svakom korisniku mreže. Netko bi mogao postaviti pitanje diskrecije takvih transakcija. Kako je moguća diskrecija ako je svaka transakcija vidljiva svima?

Radi se o tome da svaki korisnik može generirati novu adresu bez ikakve prijave svog identiteta. I dok su transakcije sa i na adrese vidljive, nije lako spojiti adresu sa osobom koja ju koristi. I dok brzina prijenosa bitcoina s jedne adrese na drugu još nije brža od gotovine iz ruke u ruku, za prijenose preko bankovnih računa ili većih udaljenosti, u izostanku posrednika koji te transakcije mora provesti, nema bolje alternative budući da se transakcije obrađuju u roku od 5-15 minuta, neovisno gdje se na svijetu nalazite, dokle god imate pristup internetu.

Bitcoin zahtjeva krajnju odgovornost njegovih korisnika. Nema posrednika, ali zato nema ni osiguranja. Sami ste odgovorni za svaku transakciju koju napravite. Naravno ljudski faktor zato može olakšati razne prijevare i neželjene gubitke bitcoina. Gdje postoji vrijednost postoje i oni koji bi tu vrijednost htjeli ukrasti. No uz primjerene mjere zaštite koje ne zahtijevaju preveliko poznavanje računarstva te diverzifikaciju svojih Bitcoin investicija preko nekoliko adresa, moguće je osigurati da Vaši bitcoini ostaju u Vašem posjedu.

Naravno Bitcoin je još uvijek jedna jako velika novost. Niti pune četiri godine definitivno nisu dovoljno za stabiliziranje tržišta, a posebno ne za nešto tako novo i od temelja drugačije od bilo kojeg drugog do sada izmišljenog sustava plaćanja. Velike dnevne fluktuacije od ponekad čak preko 20 ili 30% ga čine neprivlačnim onima koji bi na njemu temeljiti svoje poslovanje.

No također je jasan i vidljiv trend konstantnog rasta koji je argumentiran utjecajem rasta težine pronalaska novih Bitcoina rastom broja rudara, no i sve većom prihvaćenošću bitcoina kao valute kojom se mogu kupovati razno razna dobra. OkCupid, Wordpress, Reddit, kineski internet gigant Baidu su samo neki od primjera mjesta na kojima je moguće bitcoinima kupovati dobra i usluge. U Europi već postoje specijalizirani dućani s tehnikom koji svoje cijene izražavaju isključivo u bitcoinima. U Slovačkoj je poznati lanac brze hrane Subway počeo prihvaćati bitcoine za svoje sendviče. Već nekoliko društava ili javnih ustanova je ponudilo svojim zaposlenicima plaće u obliku bitcoina, neki u Finskoj, a nedavno i šerifima u Texasu, SAD. Čak i u Hrvatskoj se može kupovati pomoću bitcoina. Mnoga mjesta na kojima možete kupovati s bitcoinom su dostupna na Coinmap.org.

Ako pak želite osjetiti druge valute u svojim rukama, Bitcoine možete prodati na velikom broju burzi koje se nalaze diljem svijeta, a jedna i u susjednoj nam Sloveniji. Te burze dolaze pod sve veći nadzor državnih agencija koje se bave financijskim tržištem i zato zahtijevaju poveću količinu osobnih podataka za trgovanje na njima. No rastom i razvojem konkurencije u trgovanju će burze u zemljama s manjim regulatornim pritiskom vrlo brzo nadrasti i taj problem.

Kako god gledali na Bitcoin, činjenica je da je on nešto novo i nešto što brzo i agresivno preuzima tržište financijskom sektoru. Ne toliko davno je mreža Bitcoin nadrasla konomiju nekih od najsiromašnijih zemalja svijeta, a to je bilo dok se cijena bitcoina kretala oko 100 američkih dolara. Danas je ta cijena deset puta veća, bitcoin mreža vrijedi oko 12 milijardi američkih dolara, a trend rasta se nastavlja.

Digitalne valute su budućnost, Bitcoin ili neka njemu slična. No svaka druga bi morala stvoriti infrastrukturu razmijene koju je Bitcoin stvorio činjenicom da je bio prvi. A kao takav je definitivno vrijedan promatranja.

1 - Fiat valuta - od latinskog “neka bude” ili “biti će” je novac koji je nametnut na teritoriju neke države zahvaljujući monopolu sile koji ta država predstavlja.